Svjetska ekonomija pred recesijom potraje li epidemija, sve pada osim cijene zlata i straha od zaraze
Investiciona banka „Morgan Stenli“ predviđa da će globalna ekonomija ući u recesiju ako epidemija koronavirusa potraje u trećem kvartalu godine.
Kako je banka navela u dopisu investitorima, to bi značilo da će za cijelu 2020. godinu svjetski BDP pasti 2,5 procenata.
Povrh toga, “Morgan Stenli” dodaje kako očekuje da će Sjedinjene Države, Japan i Evropa ući u tehničku recesiju ako epidemija koronavirusa potraje još šest mjeseci.
Ova predviđanja uslijedila su nakon što su investitori požurili da potraže sigurno utočište za svoj kapital, poput obveznica SAD i zlata, dok su akcije na svjetskim berzama i cijena nafte drastično pali.
Najveći pad cijene nafte za posljednje tri decenije
Međunarodne referentne cijene sirove nafte „Brent“ pale su za 31 odsto na 31,43 dolara po barelu, dok je sirova nafta „VTI“ pala za 27 odsto na 30,07 dolara po barelu, pokazuju podaci sa tržišta, nakon što zemlje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), nisu uspjele da postignu dogovor.
Nafta „Brent“ je posljednji put pala na 31,5 američkih dolara u januaru 2016. godine, a prije toga u proljeće 2004. godine, dok je „VTI“ posljednji put pao na 30,3 dolara 2016. i 2003. godine.
Agencija Blumberg istakla je da je današnji pad najveći od 1991, kada se završio rat u Persijskom zalivu.
Prema procenama banke „Goldman Saks“, usred panike na naftnom tržištu cijene ovog goriva sada bi mogle pasti i na 20 dolara za barel.
Države-članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) nisu u petak 6. marta uspjele da se na sastanku u Beču dogovore o mjerama smanjenja proizvodnje nafte u uslovima negativnog uticaja koronavirusa na cijenu tog energenta.
Rusija se zalagala za očuvanje postojećih uslova, dok je Saudijska Arabija predlagala dalje smanjenje proizvodnje nafte. Zbog toga se od 1. aprila otkazuju sve obaveze ugovornih strana o ograničenju proizvodnje goriva.
Sporazum OPEK-a i drugih zemalja izvan organizacije (OPEK+) o smanjenju proizvodnje nafte na snazi je od početka 2017. godine. Do kraja 2019. godine sporazum je predviđao smanjenje proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno u odnosu na nivo iz oktobra 2018. godine, a za tekući kvartal savez je smanjio proizvodnju nafte za 1,7 miliona barela.
Sve pada, samo rastu cijena zlata i strah od zaraze
Kako raste strah od zaraze koronavirusom tako raste i cijena zlata koja je danas premašila 1.700 dolara za finu uncu po prvi put od kraja 2012. godine, prenosi Rojters. Za to vrijeme padaju cijene akcija i nafte.
Promjene na tržištu navele su investitore da se okrenu utočištima za svoj kapital, a “najsjajniji” metal smatra se “sigurnom lukom” i njegova cijena raste u uslovima nesigurnosti, prenosi Tanjug pisanje Rojtersa.
Naime, spot cijena zlata skočila je 1,5 procenata na 1.699,2 dolara za uncu nakon što je prethodno dotakla najviši nivo još od decembra 2012, od 1.702,45 dolara. Američki fjučersi na zlato skočili su 1,6 odsto na 1.699,7 dolara za uncu.